{"id":140,"date":"2015-09-22T06:49:28","date_gmt":"2015-09-22T06:49:28","guid":{"rendered":"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/?page_id=140"},"modified":"2018-01-16T15:33:47","modified_gmt":"2018-01-16T15:33:47","slug":"strah-i-tjeskoba-anksioznost","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/strah-i-tjeskoba-anksioznost\/","title":{"rendered":"Strah i tjeskoba (anksioznost)"},"content":{"rendered":"

Normalan strah i tjeskoba (anksioznost)<\/h3>\n

Strah i tjeskoba (anksioznost) normalne su emocije koje svi do\u017eivljavamo. Korisne su jer nam poma\u017eu bolje se nositi s opasnim i stresnim situacijama. Naime, strah i tjeskoba poti\u010du lu\u010denje hormona adrenalina koji onda dovodi do tjelesnih i psihi\u010dkih promjena. Zamislite da \u0161e\u0107ete \u0161umom i odjednom \u010dujete i vidite ne\u0161to \u0161to bi moglo sli\u010diti opasnoj \u017eivotinji. U vama se javlja strah koji poti\u010de lu\u010denje adrenalina. Adrenalin poti\u010de aktivaciju simpati\u010dkog dijela autonomnog \u017eiv\u010danog sustava koji poti\u010de takve promjene u tijelu i psihi koje nam omogu\u0107uju \u0161to br\u017ei bijeg (ili borbu) s opasnom \u017eivotinjom, a sve kako bi pre\u017eivjeli.<\/p>\n

\"Strah

Strah su\u017eava zjenice<\/p><\/div>\n

Promjene u tijelu koje se doga\u0111aju pod utjecajem adrenalina su poja\u010dan rad srca, ubrzano disanje, preusmjeravanje krvi iz utrobe u udove \u2013 sve to kako bi br\u017ee tr\u010dali ili dobili dodatnu snagu za borbu. Zatim, zjenice se su\u017eavaju kako bismo bolje uo\u010dili sve opasnosti, znojimo se kako se tijelo ne bi pregrijalo od poja\u010danog rada, itd. Mentalne funkcije se izo\u0161travaju kako bismo donijeli br\u017ee odluke va\u017ene za dobru procjenu situacije i opstanak. Dakle, nakon \u0161to smo (uspje\u0161no) pobjegli ili se borili s opasnom \u017eivotinjom, adrenalin se \u201eistro\u0161io\u201c, tijelo se opu\u0161ta i mi osje\u0107amo olak\u0161anje. Aktivira se parasimpati\u010dki sustav koji nam vra\u0107a krv u trbu\u0161ne organe, \u0161to nam omogu\u0107uje hranjenje i dobru probavu, te mirno spavanje, a sve kako bismo prikupili snagu za nove izazove.<\/p>\n

S ovakvim vrstama opasnosti ljudi su se suo\u010davali tisu\u0107lje\u0107ima i na\u0161 je organizam sjajno adaptiran nositi se s takvim stresovima. Zapravo, imati osjetljiv alarmni sustav za opasnost bilo je vrlo korisno za na\u0161e pre\u017eivljavanje, pa se ka\u017ee da su ja\u010de anksiozni ljudi \u201emiljenici evolucije\u201c, jer su pre\u017eivjeli i tako uspjeli prenijeti svoje gene na potomstvo.<\/p>\n

Kada normalna anksioznost prerasta u optere\u0107uju\u0107u i\/ili patolo\u0161ku?<\/h3>\n

No \u0161to se promijenilo u zadnje vrijeme? Dana\u0161nji na\u010din \u017eivota unosi mnoge stresore i opasnosti koje u nama poti\u010du iste promjene kao i da smo sreli vuka u \u0161umi. Ali u ve\u0107ini dana\u0161njih opasnih situacija mi vi\u0161e ne mo\u017eemo \u201epotro\u0161iti\u201c adrenalin, tj. iskoristiti silnu energiju i promjene koje nastaju u tijelu kada osje\u0107amo strah. Jer danas nikako nije mudro pobje\u0107i kada nam primjerice \u201eprijeti\u201c opasnost da se ne\u0107emo uspjeti dobro isprezentirati na razgovoru za posao, ili svakako ne bi smjeli pobje\u0107i s ispita iako nam prijeti opasnost da \u0107emo ga pasti i tako izgubiti godinu studija (kao \u0161to bi bilo mudro pobje\u0107i od opasne \u017eivotinje). Ne smijemo se potu\u0107i sa \u0161efom kada nam prijeti niti smijemo pobje\u0107i iz njegovog ureda dok nam \u201e\u010dita bukvicu\u201c. Dakle, na\u0161 se alarmni sustav za opasnost \u010desto puta pali a tijelo reagira promjenama koje nam zapravo vi\u0161e ne trebaju u tolikom opsegu.<\/p>\n

\"anksioznost\"

Normalna ili patolo\u0161ka anksioznost?<\/p><\/div>\n

Takve nam tjelesne promjene postaju kao neka \u201esmetnja\u201c i mo\u017eemo po\u010deti suvi\u0161e na njih obra\u0107ati pozornost i \u010dak se po\u010deti brinuti da su za nas \u0161tetne, opasne i\/ili da bi ih mogli zamijetiti drugi ljudi i smatrati nas \u201e\u010dudnima\u201c. I dalje je dobro biti umjereno anksiozan u odre\u0111enim \u017eivotnim situacijama, jer primjerice, anksiozniji studenti vi\u0161e \u0107e se pripremati za ispit, a umjerena razina straha tijekom ispita \u0107e pobolj\u0161ati njihove psihi\u010dke funkcije: mo\u017ee pove\u0107ati na\u0161u koncentraciju, u\u010dinkovitost i iskazivanje znanja i vje\u0161tina koje posjedujemo. Problem nastaje kada je razina straha toliko visoka da nas blokira ili zamrzne.<\/p>\n

Dakle, normalna razina anksioznosti mo\u017ee prije\u0107i u problemati\u010dnu u trenutku kada je preintenzivna, kada ju pre\u010desto do\u017eivljavamo i\/ili kada brinemo da tjelesni simptomi koji prate svaku anksioznost (pa tako i onu normalnu) zna\u010de neku opasnost za nas. Prema kognitivno-bihevioralnom modelu, do toga \u0107e u pravilu do\u0107i kada precjenjujemo razinu opasnosti, kada i neutralne znakove iz okoline i svoga tijela olako tuma\u010dimo kao opasne (imamo previ\u0161e \u201ela\u017enih alarma\u201c u stilu \u201ebolje biti \u017eiv nego u krivu\u201c), te kada potcjenjujemo vlastite mogu\u0107nosti no\u0161enja s potencijalno opasnim situacijama. Zato po\u010dnemo sustavno izbjegavati mnoge situacije koje bi mogle biti opasne jer nam takvo izbjegavanje donese privremeno olak\u0161anje, no dugoro\u010dno se na\u0161a anksioznost u\u010dvr\u0161\u0107uje jer ne dolazimo u priliku razuvjeriti se da smo opasnost precijenili te da bi se mogli nositi sa situacijom. Pove\u0107avanjem broja situacija koje u \u017eivotu izbjegavamo , jako su\u017eavamo svoj \u017eivot, onemogu\u0107ujemo ostvarenje svojih potencijala, po\u010dinjemo osje\u0107ati kako gubimo kontrolu nad svojim \u017eivotom, \u0161to sve smanjuje na\u0161e samopouzdanje i samopo\u0161tovanje a pove\u0107ava se i rizik za depresiju.<\/p>\n

Vrste anksioznih problema i poreme\u0107aja<\/h3>\n

Sve vrste anksioznih problema i poreme\u0107aja imaju sli\u010dnu osnovu i neke zajedni\u010dke simptome, no me\u0111u njima postoje i neke razlike. \u010cesto se doga\u0111a da jedna osoba ima istovremeno i vi\u0161e ovakvih poreme\u0107aja ili ih ima u razli\u010ditim vremenskim razdobljima. Prema DSM-IV (Dijagnosti\u010dki statisti\u010dki priru\u010dnik za psihi\u010dki poreme\u0107aj), to su sljede\u0107i poreme\u0107aji:<\/p>\n

    \n
  • Pani\u010dni poreme\u0107aj bez agorafobije<\/li>\n
  • Pani\u010dni poreme\u0107aj s agorafobijom<\/li>\n
  • Agorafobija bez prethodne anamneze pani\u010dnog poreme\u0107aja<\/li>\n
  • Specifi\u010dne fobije<\/li>\n
  • Socijalna fobija<\/li>\n
  • Generalizirani anksiozni poreme\u0107aj – GAP<\/li>\n
  • Opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj – OKP<\/li>\n
  • Posttraumatski stresni poreme\u0107aj – PTSP<\/li>\n
  • Akutni stresni poreme\u0107aj<\/li>\n
  • Anksiozni poreme\u0107aj zbog op\u0107eg zdravstvenog stanja<\/li>\n
  • Anksiozni poreme\u0107aj neodre\u0111eni<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Normalan strah i tjeskoba (anksioznost) Strah i tjeskoba (anksioznost) normalne su emocije koje svi do\u017eivljavamo. Korisne su jer nam poma\u017eu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/140"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/140\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":614,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/140\/revisions\/614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}