Misaoni simptomi: <\/strong>misli da \u0107e se dogoditi ne\u0161to kobno, da gubimo kontrolu, da \u0107emo u\u010diniti ne\u0161to \u0161to \u0107e nas osramotiti, da \u0107emo se ugu\u0161iti, dobiti sr\u010dani udar, mo\u017edani udar, da \u0107emo umrijeti. Do\u017eivljavamo razli\u010dita perceptivna (opa\u017eajna) iskrivljenja kao da smo u snu ili npr. imamo dojam da je \u201esituacija nestvarna\u201c (derealizacija) ili da smi \u201emi nestvarni\u201c (depersonalizacija) pa nam se \u010dini kao da \u0107emo poludjeti. Jasno, sve te misli i fenomeni uop\u0107e nisu to\u010dni nego su tek prate\u0107a pojave visokih razina straha.<\/p>\n Katkada sli\u010dne simptome imaju i neke tjelesne bolesti (npr. hipertireoza \u2013 prejak rad \u0161titnja\u010de i druge bolesti ) pa je svakako dobro pro\u0107i lije\u010dnike pretrage kako bi se one isklju\u010dile. No ve\u0107ina ljudi koja do\u017eivljava napadaje panike \u010desto obilazi lije\u010dnike i obavi razne pretrage \u010diji su rezultati uredni. U tom se slu\u010daju radi samo o napadajima tjeskobe. Va\u017eno je znati da tijekom jedne godine \u010dak 30-40% svih ljudi mo\u017ee imati jedan pani\u010dni napad. No ve\u0107ina ne\u0107e razviti pani\u010dni poreme\u0107aj zato \u0161to tjelesne simptome koji su sastavni dio pani\u010dnog napadaja ne tuma\u010de katastrofi\u010dno tj. ne misle da oni zna\u010de da \u0107e se ne\u0161to stra\u0161no dogoditi.<\/p>\n Mnogi ljudi koji imaju pani\u010dni poreme\u0107aj razviju i agorafobiju. Agorafobija \u0107e se razviti kada osoba koja je do\u017eivjela ili do\u017eivljava napadaje panike po\u010dne osje\u0107ati jaku nelagodu i\/ili izbjegavati odre\u0111ena mjesta na kojima misli da bi se pani\u010dni napadaj mogao ponoviti. Osoba se brine ne samo da bi tamo mogla do\u017evijeti napadaj, nego brine i da zbog karakteristika takvog mjesta ne\u0107e mo\u0107i brzo pobje\u0107i ili joj ne\u0107e biti pru\u017eena pomo\u0107 na vrijeme, pa bi joj se zato moglo dogoditi ne\u0161to grozno. Osobe s agorafobijom obi\u010dno izbjegavaju ili do\u017eivljavaju visoku anksioznost na sljede\u0107im mjestima: kina, kazali\u0161ta, veliki trgova\u010dki centri, putovanje vlakom, avionom, automobilom (bilo da oni voze automobil ili da ih vozi netko drugi), prelaziti mostove, i\u0107i kroz tunele, prelaziti otvorene prostore i \u0161iroke trgove te se voziti u liftovima, ili op\u0107enito izbjegavaju biti sami izvan ku\u0107e.<\/p>\n Pani\u010dni napad mo\u017ee do\u0107i i u snu<\/p><\/div>\n Neki ljudi \u010dak do\u017eivljavaju pani\u010dni napadaj kada spavaju, mogu\u0107e zbog toga \u0161to dolazi da naglog pada u broju otkucaja srca u minuti a to dovodi do kompenziraju\u0107eg pove\u0107anja broja otkucaja srca \u2013 to \u010dovjek osje\u0107a kao trzaj u snu koji ga probudi. Ljudi koji imaju agorafobiju \u010desto imaju tzv. sigurnosnu osobu, osobu od povjerenja (obi\u010dno je to supru\u017enik, partner, roditelj, prijatelj) bez kojega ne \u017eeli i\u0107i na mjesta kojih se boji. Pani\u010dni poreme\u0107aj i agorafobiju mogu imati i ljudi koji mjesecima nisu do\u017eivjeli pani\u010dni napadaj, ali koji stalno \u017eive u strahu od novog napadaja, vode sa sobom sigurnosne osobe te izbjegavaju mnoga mjesta za koja se boje da bi na njima mogli dobiti napadaj.<\/p>\n Ljeto je kriti\u010dno vrijeme za ljude s panikama, primarno zbog toga \u0161to vru\u0107ina pove\u0107ava puls, omaglicu i dehidraciju, te ima vi\u0161e mogu\u0107nosti za biti izvan ku\u0107e (gdje se pojedinac osje\u0107a ranjivije). Prvi pani\u010dni napadaj obi\u010dno se javlja u nekom stresnom razdoblju. Primjerice, dvadesete godine \u017eivota \u201eidealno\u201c su vrijeme za javljanje prvog napadaja, u kojemu je osoba suo\u010dena s realnim stresorima vezanim za preuzimanje uloge odrasle osobe: zavr\u0161etak (ili nezavr\u0161etak) \u0161kolovanja, pronala\u017eenje (ili nepronala\u017eenje) adekvatnog zaposlenja, odvajanje (ili neodvajanje) od roditelja, pronalazak (ili nepronalazak) partnera za \u017eivot i po\u010detak \u017eivota s njim (ili odga\u0111anje takvog zajedni\u010dkog \u017eivota). To mogu biti i razdoblja konflikata s bliskim osobama, pove\u0107ani zahtjevi radnog mjesta, selidba, fizi\u010dka bolest (vlastita ili bliske osobe). Kada je \u010dovjek pod stresom poja\u010davaju se tjelesene senzacije kao npr. pote\u0161ko\u0107e u disanju, znojenje, omaglica, lupanje srca, itd. Takve senzacije \u010dovjek mo\u017ee imati i ako popije previ\u0161e kave ili nekih drugih stimulativnih sredstava.<\/p>\n Stres vezan uz odrastanje<\/p><\/div>\n Te senzacije fizi\u010dkog uzbu\u0111enja mogu biti krivo protuma\u010dene kao znakovi da \u0107e se dogoditi neka katastrofi\u010dna opasnost \u2013 npr. osoba se mo\u017ee fokusirati na poja\u010dano lupanje srca i brzopleto i krivo zaklju\u010diti da to zna\u010di da \u0107e uskoro imati sr\u010dani udar. Kao rezultat toga, osoba mo\u017ee razviti “pretjeranu budnost” na sve tjelesne znakove (to zna\u010di, ekscesivan fokus na fizi\u010dke senzacije u tijelu koje normalno postoje u svakom organizmu), \u0161to mo\u017ee rezultirati u pove\u0107anom uzbu\u0111enju (pove\u0107anim tjelesnim senzacijama i brizi). To uzbu\u0111enje okida daljnje katastrofi\u010dne pogre\u0161ne interpretacije, koje zovemo “la\u017eni alarmi”, zato \u0161to oni signaliziraju da dolazi neizbje\u017ena opasnost onda kada zapravo nema nikakve opasnosti. Od takvog uzbu\u0111enja i krivih interpretacija mo\u017ee nastati potpuno razvijeni pani\u010dni napad. Kao posljedica toga, osoba razvija “anticipatornu anksioznost” (tj. tjeskobu i\u0161\u010dekivanja opasnosti) \u2013 strah da \u0107e se pani\u010dni napadaji i dalje doga\u0111ati, pa osoba mo\u017ee po\u010deti izbjegavati situacije u kojima bi se takav napadaj mogao dogoditi, osobito ako je bijeg iz takvih situacija ote\u017ean ili neugodan za osobu, ili gdje pomo\u0107 ne bi mogla sti\u0107i na vrijeme. Zapravo, kada izbjegavanje i bijeg postanu glavni mehanizam za no\u0161enje s tjeskobom, osoba je razvila agorafobiju.<\/p>\n Kognitivno-bihevioralna terapija za pani\u010dni poreme\u0107aj i agorafobiju ima najvi\u0161u stopu uspje\u0161nosti od svih tretmana za bilo koji psihi\u010dki poreme\u0107aj! Istra\u017eivanja koja vrednuju pakete kognitivno-bihevioralnih tehnika obi\u010dno nalaze vrlo visoku stopu od oko 80% i dobro odr\u017eavanje postignutih u\u010dinaka terapije dugo nakon tretmana. Ti paketi tehnika uklju\u010duju mnoge intervencije koji su se u istra\u017eivanjima koristili sa svim klijentima. U stvarnosti, neki klijenti do\u017eive brzo pobolj\u0161anje sa samo nekoliko tehnika, dok se drugi oporavljaju relativno sporo kroz du\u017ei vremenski period kroz koji treba koristiti razli\u010dite tehnike. Neki klijenti dobro reagiraju na odre\u0111ene tehnike, dok drugi reagiraju na neke druge. Kognitivno-bihevioralni terapeut \u0107e nakon dobre procjene problema za klijenta nastojati \u201eskrojiti\u201c najbolji paket tehnika koje \u0107e po potrebi mijenjati i prilago\u0111avati kako bi se dobili najbolji rezultati. Kognitivno-bihevioralna terapija, sa ili bez lijekova, je \u010desto potpuno efikasna u tretmanu pani\u010dnog poreme\u0107aja i agorafobije.<\/p>\n Bez obzira jesu li napadaji panike rezultat dubljih psiholo\u0161kih problema ili nisu, napadaji panike daju se nau\u010diti kontrolirati bez ikakvog rada na \u201edubljim psiholo\u0161kim problemima\u201c. Naravno, svatko sa ili bez pani\u010dnog poreme\u0107aja mo\u017ee imati dubljih problema, ali pani\u010dni poreme\u0107aj i agorafobija nisu nu\u017eno povezani s dubljim problemima. Mo\u017eete postati depresivni, ovisni o alkoholu, samokriti\u010dni, niskog samopo\u0161tovanja zato \u0161to imate napadaje panike, ali panika, sama po sebi, mo\u017ee biti u\u010dinkovito tretirana bez dugotrajne terapije koja istra\u017euje va\u0161e do\u017eivljaje iz djetinjstva! Nakon \u0161to nau\u010dite kontrolirati napadaje panike koji strahovito iscrpljuju, mo\u017eete se naravno posvetiti i radu na drugim problemima i poreme\u0107ajima.<\/p>\n Iako za sam pani\u010dni poreme\u0107aj (ako nema istovremeno drugih poreme\u0107aja) naj\u010de\u0161\u0107e nije nu\u017eno uzimanje lijekova, ono katkad ipak olak\u0161ava ili ubrzava usvajanje tehnika za njihovim ovladavanjem. Lijekove propisuje lije\u010dnik psihijatar (ili va\u0161 obiteljski lije\u010dnik), a u obzir mogu do\u0107i antidepresivi, anksiolitici ili beta-blokatori. Lijekove treba uzimati isklju\u010divo pod strogim nadozorom lije\u010dnika.<\/p>\n Tijekom kognitivno-bihevioralne terapije usvajate odre\u0111ene tehnike i strategije kako biste znali sami zaustaviti pani\u010dni napadaj i smanjiti razine tjeskobe. Poma\u017ee vam se razumjeti priroda anksioznosti, te vam se crta i tuma\u010di \u201eza\u010darani krug panike\u201c kako biste shvatili da je s vama sve u redu (osim \u0161to ste anksiozni), tj. da ne\u0107ete dobiti sr\u010dani ni mo\u017edani udar, da se ne\u0107ete ugu\u0161iti, te da ne\u0107ete poludjeti.<\/p>\n Trening pravilnog disanja<\/p><\/div>\n Terapeut s vama mo\u017ee pro\u0107i neke od sljede\u0107ih tehnika: trening pravilnog disanja koje koristite tijekom napadaja panike, vje\u017ebe relaksacije, trening vje\u0161tine da prepoznate i smanjite pani\u010dne simptome \u010dim se pojave, te strategije \u0161to sve trebate u\u010diniti kada napadaj krene. U slu\u010daju agorafobije to mo\u017ee biti postupno izlaganje situacijama kojih se bojite i koje izbjegavate.<\/p>\n Zatim tu je rad na smanjenju stresa i usvajanju na\u010dina no\u0161enja sa stresom, ustanovljuju se va\u0161i na\u010dini interpretacije tjelesnih simptoma te vas se pou\u010dava davanju racionalnog odgovora na njih, pou\u010davanje op\u0107im prinicpima kognitivno-bihevioralne terapije (da razumijete kako interakcija izme\u0111u misli, emocija, tjelesnih promjena, pona\u0161anja i promjena u okolini odr\u017eava va\u0161e probleme), te utvr\u0111ivanje i rad na drugih problemima koji postoje osim panike a mogu je pogor\u0161avati (npr. socijalna anksioznost, depresija, partnerski problemi, zastoj u studiju, nedostak vje\u0161tine zauzimanja za sebe, itd.).<\/p>\n Od vas se o\u010dekuje aktivan pristup: da redovito dolazite na terapiju, da aktivno sura\u0111ujete s terapeutom, radite doma\u0107e zada\u0107e, postavljate pitanja, izra\u017eavate nedoumice, pote\u0161ko\u0107e koje do\u017eivljavate tijekom uvje\u017ebavanja tehnika, itd. Va\u017eno je da ne prekinete terapiju prerano, \u0161to klijenti katkada u\u010dine naprosto zato \u0161to brzo osjete pobolj\u0161anje \u2013 no treba pro\u0107i cijeli tretman kako se simptomi ne bi vratili. Potreban broj susreta je vrlo individualan. Nekima je dovoljno 5-6 susreta (ako imaju samo pani\u010dni poreme\u0107aj bez agorafobije koji se \u201efri\u0161ko\u201c pojavio), no obi\u010dno treba oko 12 susreta, a za neke dugotrajnije i tvrdokornije pani\u010dne poreme\u0107aje s agorafobijom i oko 20 susreta.<\/p>\n KBT Opcija organizira grupni program ovladavanja napadajima panike i pani\u010dnog poreme\u0107aja zasnovanog na kognitivno-bihevioralnoj terapiji pani\u010dnog poreme\u0107aja. Na\u0161 cilj je pomo\u0107i vam smanjiti utjecaj napadaja panike na va\u0161 \u017eivot te vam pru\u017eiti tehnike i znanja koja \u0107e vam omogu\u0107iti da pobolj\u0161ate svoj svakodnevni \u017eivot. Grupni pristup smanjuje ukupne tro\u0161kove terapije, a mogu\u0107nost dijeljenja iskustva s osobama koje do\u017eivljavaju sli\u010dne probleme pru\u017eaj osje\u0107aj razumijevanja i podr\u0161ke. Stru\u010dno vodstvo na\u0161ih psihologinja bit \u0107e vam podr\u0161ka u prakticiranju novih na\u010dina razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja te osiguravanju sigurnog okru\u017eenja u grupi. Naglasak \u0107e biti na usvajanju i uvje\u017ebavanju tehnika za ovladavanje napadajima panike i sudionici \u0107e biti poticani opisivati iskustva u kojima se se napadaji pojavljivali ali ne\u0107e trebati dijeliti najintimnija iskustva, osim ako to ne \u017eele. Grupni program ovladavanja napadajima panike zna\u010dajno sni\u017eava ukupni tro\u0161ak terapije, jer su individualni satovi vi\u0161e nego tri puta skuplji od grupnih. No kako bi se izvuklo najvi\u0161e od oba na\u010dina rada, nakon zavr\u0161enog grupnog programa, mogu se, prema potrebi, dogovoriti individualni susreti prilago\u0111eni pojedinom klijentu i njegovim specifi\u010dnim problemima (osobito onim intimnim koje mo\u017ee biti te\u017ee podijeliti u grupi), ali tih \u0107e susreta trebati puno manje jednom kada se pro\u0111e grupni program. Kod bla\u017eih oblika pani\u010dnog poreme\u0107aja koji se relativno nedavno pojavio i jo\u0161 nije postao kroni\u010dan, ovaj grupni program u trajanju od 10 sati (5×2 sata) mo\u017ee biti dovoljan.<\/p>\n Napadaj panike je zapravo nagli porast ekstremnog straha. Osobe koji pate od ovog problema mogu do\u017eivljavati intenzivan strah od tjelesnih simptoma straha i stresa koje pogre\u0161no tuma\u010de (\u201eSrce mi lupa, sigurno \u0107u dobiti infarkt\u201c, \u201eImam \u010dudan osje\u0107aj u glavi, sigurno ludim\u201c, <\/em>i sl.), a razviju i strah od ponovnog napadaja i brinu o njegovim posljedicama. Mnogi mijenjaju svoje pona\u0161anje kako bi sprije\u010dili daljnje napadaje panike, na na\u010din da da izbjegavaju mjesta gdje bi te\u0161ko mogli dobiti pomo\u0107 drugih ili od kuda ne mogu pobje\u0107i uslijed napadaja panike.<\/p>\n Kognitivno-bihevioralna terapija za pani\u010dni poreme\u0107aj i agorafobiju ima najvi\u0161u stopu uspje\u0161nosti od svih tretmana za bilo koji psihi\u010dki poreme\u0107aj! Vi\u0161e o samom napadaju panike agorafobiji i kognitivno-bihevioralnom tretmanu mo\u017eete pro\u010ditati na http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/napadaji-panike-panicni-poremecaj-i-agorafobija\/<\/a><\/p>\n Te\u010daj \u0107e biti organiziran kroz 5 dvosatnih radionica (ukupno 10 sati) koje \u0107e se odr\u017eavati jednom tjedno, i to srijedom od 17.30 do 19.30 sati. Radionice \u0107e voditi psihologinje, KBT terapeutkinje pod supervizijom, Danica Ergovac i Lejla Tali\u0107. Cijena cjelokupnog te\u010daja je 950 kn. Idu\u0107i ciklus kre\u0107e u srijedu 27.05.2020. godine u terminu od 17:30 do 19:30 sati. <\/span><\/strong><\/p>\n Ukoliko bi polaznici bili zainteresirani za daljnji rad, nakon grupnog programa bit \u0107e organizirani individualni susretni prilago\u0111eni pojedinom klijentu i njegovom specifi\u010dnom problemu.<\/p>\n Na grupu se prijavite klikom na: PRIJAVNICA<\/a><\/p>\n
\nKada osoba ima ponavljane, neo\u010dekivane napadaje panike, upla\u0161ena je da \u0107e imati jo\u0161 napadaja, ili je zabrinuta \u0161to zna\u010de ti napadi, te radi promjene u svojem pona\u0161anju zbog napadaja, ka\u017ee se da je osoba razvila “pani\u010dni poreme\u0107aj”.<\/p>\n\u0160to je agorafobija?<\/h3>\n
![\"\"](\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-panika-2.jpg\")
\nVeliki problem dugo trpljenog pani\u010dnog poreme\u0107aja i agorafobije, osim ogromne subjektivne nelagode i krajnje iscrpljenosti, je u su\u017eavanju \u017eivota i osje\u0107aju da smo izgubili kontrolu nad vlastitim \u017eivotom te se po\u010dnemo osje\u0107ati bespomo\u0107no. Zato se mo\u017ee razviti i depresija.<\/p>\nKako se obi\u010dno dobije prvi napadaj panike i kako se od njega razvije pani\u010dni poreme\u0107aj i agorafobija?<\/h3>\n
![\"\"](\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-panika-3.jpg\")
Koliko je u\u010dinkovita kognitivno-bihevioralna terapija pani\u010dnog poreme\u0107aja sa ili bez agorafobije?<\/h3>\n
Jesu li napadaji panike rezultat dubljih psiholo\u0161kih problema?<\/h3>\n
Treba li uzimati lijekove?<\/h3>\n
\u0160to uklju\u010duje kognitivno-bihevioralna terapija pani\u010dnog poreme\u0107aja i agorafobije?<\/h3>\n
Saznajte o osnovnim zna\u010dajkama kognitivno-bihevioralne terapije, te kako izgledaju terapijski susreti<\/h4>
O kognitivno-bihevioralnoj terapiji<\/h2>Vi\u0161e<\/a><\/div>\n
![\"\"](\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-pravilno-disanje.jpg\")
Grupni program ovladavanja napadajima panike<\/h3>\n