{"id":165,"date":"2015-09-22T08:57:39","date_gmt":"2015-09-22T08:57:39","guid":{"rendered":"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/?page_id=165"},"modified":"2018-01-16T15:26:21","modified_gmt":"2018-01-16T15:26:21","slug":"depresija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/depresija\/","title":{"rendered":"Depresija"},"content":{"rendered":"

\u0160to je depresija i koji su njezini simptomi?<\/h3>\n

Od svih psihi\u010dkih problema i poreme\u0107aja, depresija je naj\u010de\u0161\u0107a. Svjetska zdravstvena organizacija predvi\u0111a da \u0107e do 2020.godine depresija biti druga po redu najra\u0161irenija bolest uop\u0107e, odmah nakon sr\u010danih bolesti. Depresija postoji oduvijek, ali u zadnje vrijeme se ubrzano pove\u0107ava broj ljudi koji pate od depresije. Osobit je problem \u0161to se depresija javlja u sve ranijoj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n

Depresija ima cijeli niz simptoma po kojima ju mo\u017eemo prepoznati. Te simptome dijelimo u sljede\u0107e skupine:<\/p>\n

\"\u0160to

Prepoznajte simptome depresije<\/p><\/div>\n

Simptomi koje mo\u017eemo prepoznati u na\u010dinu kako razmi\u0161ljamo:<\/strong> jako smo samokriti\u010dni i mislimo kako smo bespomo\u0107ni. Kroz glavu nam prolazi cijeli lanac negativnih misli \u2013 \u010dini nam se da ne mo\u017eemo umiriti vlastiti um. Negativno vidimo sebe (kao manje vrijedne), svijet oko sebe (kao prezahtijevan, \u010dini nam se da se nama i oko nas stalno ne\u0161to negativno doga\u0111a) i negativno vidimo budu\u0107nost (kao beznadnu i mra\u010dnu). Mo\u017eemo imati pote\u0161ko\u0107e u koncentraciji, pam\u0107enju i dosje\u0107anju, te u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n

Simptomi na planu pona\u0161anja:<\/strong> Povla\u010dimo se od drugih ljudi, manje smo anga\u017eirani u aktivnostima nego ranije – osobito onim ugodnim. S drugim ljudima radimo manje ugodnih stvari, \u017ealimo im se, mo\u017eemo s njima upadati u sva\u0111e zbog \u010dega poslije jo\u0161 osje\u0107amo i krivicu.<\/p>\n

Simptomi na planu motivacije (volje):<\/strong> Apati\u010dni smo, nemamo volje niza\u0161to, imamo manje energije i interesa za ve\u0107inu stvari, sve nam se \u010dini prenaporno, ni\u0161ta nam vi\u0161e nema smisla pa nam se zato vi\u0161e ni\u0161ta ne da raditi.<\/p>\n

Tjelesni simptomi: <\/strong>Imamo pote\u0161ko\u0107e sa spavanjem: naj\u010de\u0161\u0107e spavamo premalo zbog preranog bu\u0111enja ili \u010de\u0161\u0107eg bu\u0111enja no\u0107u ili pak te\u017eeg uspavljivanja. Katkada mo\u017ee do\u0107i i do pretjeranog spavanja nakon kojega se ipak ne osje\u0107amo odmoreno (to posebno vrijedi za tinejd\u017eere). Osje\u0107amo umor, nedostatak energije. Apetit je smanjen ili jako pove\u0107an, a to se mo\u017ee o\u010ditovati u znatnijem gubitku ili dobitku tjelesne te\u017eine. Osje\u0107amo se nekako usporeno ili imamo osje\u0107aj te\u017eine u tijelu (posebno rukama i nogama). Mo\u017eemo se osje\u0107ati i krajnje napeto ili nemirno: kao lav u kavezu ili kao da \u0107emo isko\u010diti iz vlastite ko\u017ee.<\/p>\n

Emocionalni simptomi:<\/strong> Do\u017eivljavamo cijeli niz negativnih osje\u0107aja: tugu, prazninu (osje\u0107aj kao da vi\u0161e nemamo nikakvih emocija), iritabilnost (sve nam ide na \u017eivce). Tu su i ljutnja, osje\u0107aj krivnje, nervoza, tjeskoba, strah. Smanjeno je pro\u017eivljavanje pozitivnih emocija \u2013 vi\u0161e se ne u\u017eiva u stvarima u kojima smo prije u\u017eivali, kao da smo izgubili kapacitet za radost.<\/p>\n

Koliko je depresija ra\u0161irena, te je li doista \u010de\u0161\u0107a kod \u017eena?<\/h3>\n

Tijekom \u017eivota svaka \u017eena ima vjerojatnost od 26% da pro\u017eivi pravu depresivnu epizodu, tj. veliki depresivni poreme\u0107aj ili unipolarnu depresiju. Za mu\u0161karce je taj rizik 12%, a prosje\u010dan za oba spola je 17%. \u0160to je netko imao vi\u0161e depresivnih epizoda, pove\u0107ava se vjerojatnost da \u0107e do\u017eivjeti sljede\u0107u i to sa sve manjim vremenskim razmakom me\u0111u epizodama.<\/p>\n

\"\"

\u017dene i depresija<\/p><\/div>\n

Razlog za ve\u0107u u\u010destalnost depresije kod \u017eena (osim \u0161to se ju \u017eene spremnije priznati i obratiti se za pomo\u0107 zbog nje pa se \u010dini da je ima i vi\u0161e) su hormonalni razlozi: \u017eene su izlo\u017eene sna\u017enim hormonalnim promjenama u tzv. kriznim biolo\u0161kim razdobljima: pubertet, promjene tijekom menstrualnog ciklusa (PMS), trudno\u0107a, babinje (baby blues, postporo\u0111ajna depresija), perimenopauza i postmenopauza.<\/p>\n

\u017dene su ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e od mu\u0161karaca sklone biti ovisne o drugim ljudima (tj. \u010de\u0161\u0107e vide same sebe kao bespomo\u0107ne, \u0161to ne zna\u010di da su doista takve) i te\u017ee podnose lo\u0161e me\u0111uljudske odnose i probleme u partnerskim odnosima pa i to mo\u017ee biti faktor ranjivosti za lak\u0161e okidanje depresije kod nekih \u017eena. S druge strane, mu\u0161karci mogu skrivati ili \u201emaskirati\u201c svoju depresiju iza drugih problema, kao \u0161to su zlouporaba alkohola i droga, te \u201eradoholi\u010darstvo\u201c.<\/p>\n

Koji su uzroci depresije?<\/h3>\n
\"stressed-at-work\"

Stres mo\u017ee aktivirati depresiju<\/p><\/div>\n

Uzroci depresije su mnogobrojni i slo\u017eeni. Svi su ti uzroci jo\u0161 u me\u0111usobnoj interakciji \u0161to onda posebno ote\u017eava odre\u0111ivanje relativno ve\u0107eg odjela pojedinog od tih faktora. Primjerice, genetika sasvim sigurno ima odre\u0111enu odluku. No mi ne naslje\u0111ujemo jedan gen ili odre\u0111enu skupinu gena za depresiju (barem to jo\u0161 nije otkriveno), no zasada je sasvim sigurno da naslje\u0111ujemo odre\u0111enu ranjivost za depresiju. Ta ranjivost mo\u017ee biti povezana i s na\u0161im temperamentom. Temperament se odnosi na onaj dio na\u0161e li\u010dnosti koji se uglavnom naslje\u0111uje a ima veze s tipom na\u0161eg \u017eiv\u010danog sustava. Tako primjerice postoje ljudi s tzv. melankoli\u010dnim temperamentom: to su osjetljiviji ljudi koji su ve\u0107 od malena skloniji povla\u010denju, \u010de\u0161\u0107em pro\u017eivljavanju tuge, straha i tjeskobe. Iako oni nikada ne moraju razviti depresivni ili anksiozni poreme\u0107aj, ipak su mu poja\u010dano skloni. No potrebno je djelovanje i drugih \u010dimbenika, primjerice okolinskih ili onih iz organizma (neka tjelesna bolest, hormonalne promjene i sl.) da bi se aktivirala depresija ili anksiozni poreme\u0107aj. Od okolinskih faktora osobito je va\u017ena koli\u010dina i u\u010destalost stresnih situacija kojima smo izlo\u017eeni, traumatski doga\u0111aji, pote\u0161ko\u0107e iz djetinjstva. Odavno se zna da do\u017eivljaji koje smo pro\u017eivjeli od po\u010detka \u017eivota i kroz cijeli \u017eivot mogu utjecati na stanje na\u0161eg uma. Odnosi koje imamo s drugima, kako smo odgajani, gubici koje smo pretrpjeli, pritisci kojima smo izlo\u017eeni na poslu, u \u0161koli i u obitelji. Dugo trpljenje lo\u0161ih odnosa (osobito bra\u010dnih, tj. op\u0107enito partnerskih) mo\u017ee biti faktor koji aktivira depresiju.
\nMi smo ljudi vrlo komplicirana bi\u0107a, jer mozak kao osnova na\u0161eg psihi\u010dkog \u017eivota je definitivno najslo\u017eenij dio organizma.<\/p>\n

Kako razlikovati depresiju od normalnih stanja neraspolo\u017eenja?<\/h3>\n

Danas se olako svaki pad raspolo\u017eenja i energije progla\u0161ava depresijom. Postoje pritisci koji nas \u201etjeraju\u201c da se neprestano moramo osje\u0107ati sretni, biti vedri, nasmijani i puni energije. Kada bi takvi i mogli biti, to ne bi bilo normalno. Negativne emocije su sastavni dio \u017eivota i potrebne su nam kako bi se bolje prilagodili \u017eivotnim zahtjevima i promjenama. Svi se mi povremeno osje\u0107amo tu\u017eno, prazno, besperspektivno, nedostaje nam energije, ne da nam se i\u0107i u dru\u0161tvo. Katkada su takvi osje\u0107aji vrlo kratki i prolazni i tada na njih ne trebamo obra\u0107ati pozornost, no ako potraju valja razmisliti \u0161alju li nam kakvu poruku.<\/p>\n

\"\"

Neraspolo\u017eeni ili depresivni?<\/p><\/div>\n

Poruke koje bi nam takvi osje\u0107aji mogli poslati su: \u201eUspori malo, \u017eivot ti je u kaosu, previ\u0161e radi\u0161, nema\u0161 vremena za sebe, obitelj,\u2026\u201c ili \u201eRadi\u0161 ne\u0161to \u0161to nije u skladu s tvojim vrijednostima, na ovom radnom mjestu se od tebe tra\u017ei da se slu\u017ei\u0161 neistinama i manipulacijama. Rije\u0161i to ili na\u0111i novi posao.\u201c ili \u201eU ovom si odnosu psihi\u010dki maltretiran\/na i iskori\u0161tavan\/na. Treba\u0161 taj problem rije\u0161iti ili iza\u0107i iz takve nezdrave veze.\u201c i sl.<\/p>\n

Dakle, obi\u010dno nas depresivno raspolo\u017eenje poti\u010de na neko rje\u0161avanje problema i dono\u0161enje odluka. Ako uspijemo rije\u0161iti probleme na koje nas to neraspolo\u017eenje poti\u010de, osjetit \u0107emo se bolje. Ako do toga ne do\u0111e, vjerojatno \u0107e nam trebati pomo\u0107 kako bi lak\u0161e rije\u0161ili problem. No, ako se neraspolo\u017eenje pogor\u0161ava ili dugo ne rje\u0161ava, mogu\u0107e je da zapadamo u pravu depresiju.<\/p>\n

Depresija i tugovanje<\/h3>\n

Isto tako, proces tugovanja nakon gubitka bliske osobe mo\u017ee sli\u010diti depresiji, ali to nije depresija. Potpuno je normalno i va\u017eno za na\u0161e psihi\u010dko zdravlje pro\u0107i cijeli proces tugovanja nakon pretrpljenog gubitka. No vremenom se tugovanje smanjuje, rane se zacijeljuju i osoba uspijeva nastaviti sa svojim \u017eivotom i prona\u0107i novi smisao \u017eivota, sada bez voljene osobe. Ako se pak predugo fiksiramo u takvom tugovanju i ne primije\u0107ujemo nikakve pomake, mogu\u0107e je da smo upali u depresiju i trebamo potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107. Duljina tugovanja je vrlo individualna za svaku osobu, a ovisi i o stupnju bliskosti i povezanosti s osobom koju smo izgubili i o isprepletenosti na\u0161ih \u017eivota. Za neke ljude je normalno tugovati i 2 godine, stoga je te\u0161ko re\u0107i kada bi tugovanje trebalo zavr\u0161iti. Ako niste sigurni, razgovor sa stru\u010dnjakom vam u tome mo\u017ee pomo\u0107i.<\/p>\n

Kognitivno-bihevioralna terapija depresije<\/h3>\n

Kada se zbog depresivnih pote\u0161ko\u0107a obratite za pomo\u0107 kognitivno-bihevioralnom terapeutu, on \u0107e najprije procijeniti simptome va\u0161e depresije te njezinu ja\u010dinu, a vjerojatno i druge prate\u0107e pote\u0161ko\u0107e (npr. anksiozne) koriste\u0107i razgovor, te razli\u010dite upitnike i skale procjena. Ako procjena poka\u017ee da je va\u0161a depresija jaka, terapeut \u0107e vam savjetovati i da bi bilo korisno uzimati antidepresive. Ukoliko je va\u0161 terapeut psiholog, uputit \u0107e vas lije\u010dniku psihijatru, ili barem va\u0161em obiteljskom lije\u010dniku kako bi dobili najbolji savjet vezano za propisivanje najboljeg antidepresiva za vas. Uz uzimanje takvog lijeka va\u0161i simptomi \u0107e se ubla\u017eiti pa \u0107e vam biti lak\u0161e prolaziti psihoterapiju.<\/p>\n

\"\"

Prevladajte depresiju<\/p><\/div>\n

Zajedno \u0107ete se dogovoriti na kojim problemima \u017eelite najprije raditi, te \u0107ete zajedni\u010dki formulirati ciljeve koje \u017eelite posti\u0107i terapijom: npr. smanjiti osje\u0107aj tuge, praznine i bezvoljnosti, anga\u017eirati se u vi\u0161e dru\u017eenja, pobolj\u0161ati vje\u0161tine boljeg zauzimanja za sebe, pove\u0107ati vrijeme provedeno u u\u010denju, itd. Vi i va\u0161 terapeut \u0107ete pratiti va\u0161e napredovanje u terapiji uspore\u0111ivanjem mjera va\u0161ih po\u010detnih i kasnijih simptoma i va\u0161e kretanje prema ispunjenju postavljenih ciljeva.<\/p>\n

Kognitivno-bihevioralna terapija tretira depresiju identificiranjem i usmjeravanjem na obrasce pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja koji uzrokuju i odr\u017eavaju depresiju. Vi i va\u0161 terapeut \u0107ete razmatrati kako odre\u0111ene aktivnosti ili pomanjkanje aktivnosti doprinosi tome da se osje\u0107ate lo\u0161e ili dobro. Postoje aktivnosti koje mo\u017eete poduzeti da bi se po\u010deli osje\u0107ati bolje. Vi i va\u0161 terapeut \u0107ete tako\u0111er razmotriti va\u0161e negativne i nerealisti\u010dne na\u010dine razmi\u0161ljanja zbog kojih se osje\u0107ate depresivno. Terapija vam mo\u017ee dati alate da nau\u010dite razmi\u0161ljati realisti\u010dnije i tako se osje\u0107ati bolje. Sve \u0107ete te tehnike i na\u010dine no\u0161enja i ovladavanja svojim problemima u\u010diti i usvajati na vrlo strukturiran i postupan na\u010din (korak-po-korak). Terapeut \u0107e vam pojasniti racionalu primjene odre\u0111ene tehnike, zajedno \u0107ete ju uvje\u017ebati na susretu, a zatim \u0107ete ju vi sami uvje\u017ebavati izme\u0111u dva susreta kao doma\u0107u zada\u0107u.<\/p>\n

Koliko je u\u010dinkovita kognitivno-bihevioralna terapija depresije?<\/h3>\n

Brojna istra\u017eivanja su dosljedno demonstrirala da je kognitivno-bihevioralna terapiju barem jednako toliko u\u010dinkovita kao i antidepresivi (lijekovi za depresiju) u tretmanu velikog depresivnog poreme\u0107aja. Unutar 20-tak susreta individualne terapije, oko 75% klijenata do\u017eivi zna\u010dajno opadanje svojih simptoma. Kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije s lijekovima pove\u0107ava efikasnost na 85 % u nekim istra\u017eivanjima. \u0160tovi\u0161e, ve\u0107ina klijenata nakon kognitivno-bihevioralne terapije odr\u017ei svoje pobolj\u0161ano raspolo\u017eenje i nakon 2 godine nakon zavr\u0161etka terapije. Tijekom terapije vi usvajate na\u010dine kako \u0107ete sprije\u010diti da se depresivni simptomi vrate, a tako\u0111er \u0107ete nau\u010denim strategijama mo\u0107i rje\u0161avati druge va\u0161e pote\u0161ko\u0107e i probleme.<\/p>\n

\u0160to ako vam se na po\u010detku terapije u\u010dini da vama to nikako ne mo\u017ee pomo\u0107i?<\/h3>\n

Misli \u201eNi\u0161ta mi ne mo\u017ee pomo\u0107i. Nikad mi ne\u0107e biti bolje. Ovo nema smisla.\u201c su simptomi depresije ba\u0161 kao \u0161to su povra\u0107anje i bolovi u trbuhu znak da imate \u017eelu\u010danu virozu ili da ste pokvarili \u017eeludac. Potpuno je o\u010dekivano da dok ste depresivni imate takve misli. No njima ne treba vjerovati, i treba si dati \u0161ansu. Za depresiju postoji u\u010dinkovita pomo\u0107 i vjerojatno bi ljudi puno manje patili kada ne bi vjerovali tim obeshrabruju\u0107im mislima. Vjerovati tim mislima bi bilo kao da kad imate jaku bakterijsku upalu grla za koju vam je lije\u010dnik propisao lijek, sebi ka\u017eete: \u201eOvo nikad ne\u0107e prestati. Uvijek \u0107u imati visoku temperaturu, uvijek \u0107e me boljeti grlo i ovaj ka\u0161alj nikad ne\u0107e prestati. Nema smisla da pijem antibiotik i sni\u017eavam temperaturu.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to je depresija i koji su njezini simptomi? Od svih psihi\u010dkih problema i poreme\u0107aja, depresija je naj\u010de\u0161\u0107a. Svjetska zdravstvena organizacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=165"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":612,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/165\/revisions\/612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}