{"id":169,"date":"2015-09-22T09:46:31","date_gmt":"2015-09-22T09:46:31","guid":{"rendered":"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/?page_id=169"},"modified":"2015-09-27T17:53:02","modified_gmt":"2015-09-27T17:53:02","slug":"socijalna-fobija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/socijalna-fobija\/","title":{"rendered":"Socijalna fobija"},"content":{"rendered":"<h3 class=\"cta-title\">\u0160to je socijalna fobija ili socijalna anksioznost?<\/h3>\n<p>Svatko je ponekad do\u017eivio tjeskobu u dru\u0161tvenim situacijama ili prilikom izlaganja ili nastupa. U stvari, prema jednom istra\u017eivanju, samo 5% ljudi je izjavilo da nikada nije bilo srame\u017eljivo u nekom dijelu svog \u017eivota. Socijalna fobija kao vrsta anksiozinog poreme\u0107aja je najja\u010di oblik tjeskobe i straha u dru\u0161tvenim situacijama ,ili vrlo jak oblik srame\u017eljivosti. Da bi se nekome dijagnosticirala socijalna fobija kao anksiozni poreme\u0107aj, mora do\u017eivljavati vrlo visoke razine dru\u0161tvene tjeskobe, dovoljno jake da mu stvara zna\u010dajnu razinu neugode ili utje\u010de na njegovo svakodnevno funkcioniranje. Jer socijalno tjeskobne osobe \u010desto izbjegavaju dru\u0161tvene situacije u kojima trpe zna\u010dajnu neugodu a to onda jako su\u017eava kvalitetu njihovog dru\u0161tvenog i poslovnog \u017eivota i onemogu\u0107uje ostvarenje osobnih potencijala i ciljeva. U te\u017eim slu\u010dajevima mo\u017ee do\u0107i do osamljenosti, pomanjkanja partnera, preranom prekidu \u0161kolovanja, obavljanju posla ispod svojih mogu\u0107nosti, odbijanje unapre\u0111enja i napu\u0161tanje dobrih radnih mjesta (npr. zbog straha od prezentacije ili javnog nastupa), pa \u010dak i nezaposlenost. Zbog svega toga mo\u017ee vremenom do\u0107i i do depresije te ovisnosti o alkoholu i\/ili drogama.<\/p>\n<h3 class=\"cta-title\">Koji su simptomi socijalne fobije?<\/h3>\n<p>Ljudi sa socijalnom fobijom izbjegavaju ili trpe znatne razine straha i tjeskobe u jednoj, vi\u0161e ili u svim od sljede\u0107ih dru\u0161tvenih situacija: javni nastup, govorenje pred drugim ljudima, poslovni sastanci, ispitne situacije (u \u0161koli, na fakultetu), upoznavanje novih ljudi, biti na zabavama, pristupiti potencijalnom partneru, gledati nekoga u o\u010di, jesti ili piti na javnim mjestima, koristiti javne zahode, razgovarati s autoritetima, izraziti neslaganje s drugim ljudima, zamoliti za pomo\u0107 ili pitati za upute. U tim situacijama \u010dak mogu do\u017eivjeti i napadaje panike.<\/p>\n<div id=\"attachment_292\" style=\"width: 503px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-292\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-292 size-full\" src=\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-socijalna-fobija.jpg\" alt=\"\" width=\"493\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-socijalna-fobija.jpg 493w, https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-socijalna-fobija-300x183.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 493px) 100vw, 493px\" \/><p id=\"caption-attachment-292\" class=\"wp-caption-text\">Socijalna-fobija<\/p><\/div>\n<p>Socijalno anksiozni ljudi u takvim situacijama imaju puno iskrivljenih, nefunkcionalnih misli i vjerovanja, tj. pla\u0161e se da \u0107e se takvim situacijama pona\u0161ati na na\u010dine zbog kojih \u0107e drugi ljudi misliti lo\u0161e o njima. Primjerice, boje se da \u0107e se osramotiti tako \u0161to \u0107e re\u0107i ne\u0161to glupo ili neprimjereno, da \u0107e ispasti nespretni ili nesposobni. Tako\u0111er se boje da \u0107e drugi vidjeti znakove tjeskobe kao \u0161to su crvenjenje, drhtavica, znojenje i sl. \u010cesto osje\u0107aju da su u centru pa\u017enje, da ih svi gledaju kriti\u010dkim okom i procjenjuju. Vjeruju da su drugi ljudi suvi\u0161e kriti\u010dni, da stalno procjenjuju druge ljude, da su spremni povrijediti ih ili poniziti. Misle kako moraju impresionirati ljude kako bi ih oni voljeli ili cijenili (tj. da drugi o\u010dekuju da moraju biti savr\u0161eni, da stalno moraju ne\u0161to pametno govoriti, djelovati smireno i sigurno), a opet istovremeno misle kako nemaju ni\u0161ta posebno ili zanimljivo za re\u0107i. Ne vjeruju da bi ljudi mogli voljeti i cijeniti njihovo stvarno ja, pa se ne pona\u0161aju prirodno nego se nastoje pona\u0161ati onako kako mislite da drugi ljudi to o\u010dekuju od njih. Jako precjenjuju mogu\u0107nost drugih ljudi da mogu vidjeti njihove osje\u0107aje i simptome straha, da \u0107e odmah pomisliti da su \u010dudni i budalasti zato \u0161to pokazuju simptome straha. Misle da ako ponekad naprave budalu od sebe (a svi s vremena na vrijeme napravimo ne\u0161to \u0161a\u0161avo, glupo i smije\u0161no od sebe) da \u0107e se vijest ubrazno pro\u0161iriti, da \u0107e ljudi samo pri\u010dati o tome, gledati ih prijekorno i lo\u0161e misliti o njima.<\/p>\n<h3 class=\"cta-title\">Kolika je u\u010destalost socijalne fobije?<\/h3>\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da je socijalna fobija jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih poreme\u0107aja straha ako ne i naj\u010de\u0161\u0107i. Procjene njezine u\u010destalosti u op\u0107oj populaciji tijekom \u017eivota kre\u0107u se od 7 do 16%. Naznake su da je posljednjih desetlje\u0107a u\u010destalost socijalne fobije u porastu. Ipak, socijalna fobija je izuzetno zanemaren anksiozni poreme\u0107aj. Primjerice, tek je 1980.godine definirana kao zaseban anksiozni poreme\u0107aj. Ne\u0161to je u\u010destalija kod \u017eena, no mu\u0161karci puno \u010de\u0161\u0107e tra\u017ee pomo\u0107 (to je jedna od samo nekoliko vrsta problema gdje mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e tra\u017ee pomo\u0107 od \u017eena, vjerojatno zato \u0161to je nad mu\u0161karcima ve\u0107i dru\u0161tveni pritisak da budu uspje\u0161ni u poslu, probita\u010dni i da ne pokazuju strah). Socijalna fobija obi\u010dno po\u010dinje u ranim tinejd\u017eerskim godinama, no mo\u017ee po\u010deti i mnogo ranije. Ako ljudi ne potra\u017ee pomo\u0107, problem mo\u017ee trajati godinama, pa i cijeli \u017eivot, iako se obi\u010dno spontano smanjuju u srednjim godinama.<\/p>\n<h3 class=\"cta-title\">Uzroci socijalne fobije<\/h3>\n<p>Uzroci socijalne fobije su razli\u010diti i slo\u017eeni, te su u me\u0111usobnoj interakciji. Postoji odre\u0111ena genetska predispozicija, ali ne postoje neki odre\u0111eni geni za socijalnu fobiju, nego se vjerojatno naslje\u0111uje izvjesna osjetljivost \u017eiv\u010danog sustava, odre\u0111ena vrsta temperamenta, emocionalna nestabilnost. Na\u0111eno je i da ljudi sa socijalnom fobijom imaju osjetljiviju i preaktivnu amigdalu (struktura duboko unutar baze mozga koja se op\u0107enito aktivira kada smo suo\u010deni s prijete\u0107im doga\u0111ajima, te je centar na\u0161ih emocionalnih sje\u0107anja), te da postoji neravnote\u017ea u lu\u010denju pojedinih neuroprijenosnika u mozgu.<\/p>\n<div id=\"attachment_294\" style=\"width: 503px\" class=\"wp-caption alignright\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-294\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-294 size-full\" src=\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-anksioznost.jpg\" alt=\"\" width=\"493\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-anksioznost.jpg 493w, https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-anksioznost-300x183.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 493px) 100vw, 493px\" \/><p id=\"caption-attachment-294\" class=\"wp-caption-text\">Sramo\u0107enje u djetinjstvu vodi u fobiju<\/p><\/div>\n<p>Tu su i okolinski \u010dimbenici: primjerice, tijekom odrastanja dijete mo\u017ee imati suvi\u0161e kriti\u010dne i zahtjevne roditelje sklone osramotiti ih pred drugima kada se ne pona\u0161aju prema njihovim kriterijima. Ili se pak radi o roditeljima koji suvi\u0161e \u0161tite dijete i ne poti\u010du ga da se nau\u010di nositi s razli\u010ditim izazovima dru\u0161tvenih situacija, ili se radi o srame\u017eljivim ili zatvorenim roditeljima koji i sami premalo stupaju u socijalne interakcije. Socijalno fobi\u010dni ljudi \u010desto iznose kako imaju jaka sje\u0107anja na neka rana velika sramo\u0107enja ili poni\u017eavanja u socijalnim situacijama, pa se boje da \u0107e se to ponoviti.<br \/>\nKroz \u017eivot su izgradili puno negativnih misli i vjerovanja o sebi i drugim ljudima (kako je to opisano u prethodnom odjeljku).<\/p>\n<p>Tako\u0111er, procesi pa\u017enje kod socijalno anksioznih su specifi\u010dni: primjerice, istra\u017eivanjima je potvr\u0111eno da socijalno anksiozni ljudi imaju sklonosti suvi\u0161e obra\u0107ati pa\u017enju na mogu\u0107e prijete\u0107e znakove u izrazima lica drugih ljudi i to tako da \u010dak i iz neutralnih izraza lica drugih ljudi i\u0161\u010ditavaju neodobravanje i kriti\u010dnost. Tako\u0111er previ\u0161e pa\u017enje u socijalnim situacijama usmjeravaju na sami sebe, na svoje negativne misli i na predod\u017ebu sebe kako (neadekvatno) izgledaju drugima, umjesto da se usmjere na sadr\u017eaj socijalne interakcije i okolinu.<br \/>\nKatkada ljudi sa socijalnom fobijom nemaju dovoljno izgra\u0111ene neke socijalne vje\u0161tine, kao npr. vje\u0161tinu zapo\u010dinjanja i odr\u017eanja neobaveznih razgovora, vje\u0161tine prezentacije, asertivne vje\u0161tine (zauzimanja za sebe na neagresivan na\u010din), itd. osobito ako je socijalna fobija nastupila rano u \u017eivotu pa ih nisu imali prilike nau\u010diti zbog sustavnog izbjegavanja dru\u0161tvenih situacija.<\/p>\n<h3 class=\"cta-title\">\u0160to uklju\u010duje kognitivno-bihevioralna terapija socijalne fobije te koliko je u\u010dinkovita?<\/h3>\n<p>Tijekom kognitivno-bihevioralne terapije usvajat \u0107ete odre\u0111ene tehnike kojima \u0107ete nau\u010diti \u201euloviti\u201c, procijeniti i mijenjati svoje negativne i nefunkcionalne misli i vjerovanja. Tako\u0111er \u0107ete nau\u010diti kako pristupati socijalnim situacijama na nov na\u010din, te \u0107ete se tako pripremljeni postpuno sve vi\u0161e izlagati situacijama kojih se bojite. Pri tom \u0107ete uvidjeti da se ne ostvaruju va\u0161a strahovanja, te \u0107ete stjecati sve vi\u0161e samopouzdanja. U\u010dit \u0107ete vje\u017ebe disanja i relaksacije. Po potrebi \u0107ete kroz igranje uloga s terapeutom usvajati ili pobolj\u0161avati socijalne i komunikacijske vje\u0161tine. U\u010dit \u0107ete kako u dru\u0161tvneim situacijama premje\u0161tati pa\u017enju sa sebe na sadr\u017eaj socijalne interakcije.<\/p>\n<div id=\"attachment_296\" style=\"width: 503px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img aria-describedby=\"caption-attachment-296\" loading=\"lazy\" class=\"wp-image-296 size-full\" src=\"http:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-placebo.jpg\" alt=\"\" width=\"493\" height=\"400\" srcset=\"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-placebo.jpg 493w, https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-content\/uploads\/2015\/09\/postovi-placebo-300x243.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 493px) 100vw, 493px\" \/><p id=\"caption-attachment-296\" class=\"wp-caption-text\">Prestat \u0107ete izbjegavati nastupe<\/p><\/div>U\u010dinkovitost kognitivno-bihevioralne terapije za socijalnu fobiju potvr\u0111ena je brojnim istra\u017eivanjima. Pokazala se u\u010dinkovitijom od lijekova, iako se za izra\u017eenije forme socijalne fobije preporu\u010da kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije i lijekova. Osobito je zna\u010dajna dugoro\u010dnost postignutih rezultata, jer problem s lijekovima je da se simptomi vra\u0107aju \u010dim se prestanu uzimati lijekovi. Lijekove za socijalnu fobiju propisuje lije\u010dnik psihijatar koji o tome ima najstru\u010dnija znanja, a mo\u017ee i obiteljski lije\u010dnik.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e je za socijalnu fobiju potrebno oko 20 susreta. Za neke bla\u017ee forme socijalne anksioznosti u kojima postoji strah od jedne ili 2-3 socijalne situacije (npr. samo strah od javnog nastupa ili ispitna anksioznost) potrebno je i manje susreta. Za te\u017ee i dugotrajnije forme, potrebno je i vi\u0161e od 20 susreta. Na kraju terapijskog ciklusa mo\u0107i \u0107ete se uz znanto manju nelagodu izlagati socijalnim situacijama, prestat \u0107ete ili \u0107ete znatno manje izbjegavati socijalne situacije \u0161to \u0107e pove\u0107ati kvalitetu va\u0161eg \u017eivota, osje\u0107aj samoefikanosti i samopouzdanja. Na tom temelju \u0107ete lak\u0161e sami nastaviti rad na sebi, jer \u0107ete znati kako to \u010diniti, i tako dalje smanjivati socijalnu anksioznost. Dakle, na kraju terapije ne trebate o\u010dekivati da \u0107ete se potpuno rije\u0161iti sve socijalne anksioznosti (to ne bi bilo ni potrebno, jer nam je mala do umjerena razina anksioznosti \u010desto i korisna), a za postizanje trajnijih i jo\u0161 boljih rezultata treba nastaviti raditi na sebi otprilike 2 godine. Ipak, velika ve\u0107ina ljudi koji pro\u0111u kognitivno-bihevioralnu terapiju znatno bolje socijalno funkcioniraju na kraju terapije od 20-tak susreta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to je socijalna fobija ili socijalna anksioznost? Svatko je ponekad do\u017eivio tjeskobu u dru\u0161tvenim situacijama ili prilikom izlaganja ili nastupa. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=169"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":298,"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/169\/revisions\/298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kbt-barbaric.com\/kbt\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}